O povijesti Starog grada zna se veoma malo. Prema vrsti, rasporedu i duljini zidova smatra se da je utvrda starija i da je zauzimala veću površinu od Ružice grada. Do sada nisu pronađeni tragovi udobnog stanovanja. To govori da je služila isključivo u vojničke svrhe. Svrstavaju je negdje u rani srednji vijek. S druge strane izostanak bilo kakvih branič – kula upućuje na zaključak da je utvrda bila možda samo pribježište. Iz sačuvanih ostataka povjesničar Đuro Szabo sačinio je tlocrt utvrde Starog grada. Na temelju tlocrta može se zaključiti da se utvrda prostirala, poput Ružice grada, pravcem sjever – jug. Bila je podijeljena u četiri dijela. Na svakoj strani nalazila su se posebna pojačanja za efikasnu obranu.
Stari grad velika je povijesna nepoznanica. Njegova prošlost nedovoljno je istražena. Ne zna se čak ni otkuda mu to ime. On predstavlja izazov povjesničarima.